Naslov: Vodic kroz Gospodara Prstena (Tolkien)

Konačno pojavljivanje filmske verzije Gospodara Prstena, ekranizacije istoimenog romana, začetnika i predvodnika žanra epske fantastike J. R. R Tolkiena, definitivno je najavljeno za kraj ove i početak sljedeće godine. Ovaj, vjerovatno jedan od najduže očekivanih projekata u svjetu filmske umjetnosti, rađen pod rediteljskom palicom Petera Jacksona, već od prvih najava izaziva kontroverzna mišljenja u svakom pogledu. Od direktnih napada i sumnji u mogućnost ekranizacije Tolkienovog djela, do sumnjičenja u samu mogućnost filmskog dočaravanja genijalne imaginacije i maštovitosti knjige, preko pune podrške hrabrosti i trudu Petera Jacksona, koji već ima kultan status kod ljubitelja filma, na osnovu dosada{njeg rada. No ve}, na osnovu potro{enog rada i vremena, ulo`enih sredstava, scenaristi~kog pridr`avanja predlo{ka, gluma~ke podjele, te na osnovu prvih prikazivanja snimljenog matrijala na veb sajtu filma ( sru{eni svi rekordi posje}enosti, {to se ti~e, svjeta filma ) , glasovi skeptika su sve vi{e uti{avaju. Kako god bilo, neizvjesnost pred prikazivanje filma raste sve vi{e, a mnogi ga unaprijed najvljuju kao filmski doga|aj godine, {to i nije daleko istine bez obzira na rezultatate. Jer sama ekranizacija ovog remek djela epske i svake druge knji`evnosti , jedne od naj~itanih i najprevo|enijih knjiga dvadesetog stolje}a, ~iji je status davno prevazi{ao granice `anra, unutar kojeg je nastao, predstavlja jedan od najambicioznijih poku{aja u svjetu sedme umjetnosti. [to se mora po{tovati, bez obzira na sklonosti i mi{ljenje o Tolkienu i njegovom djelu.

Prepri~avati radnju filma tj, knjige bi predstavlja sasvim uzaludan i bespotreban posao, jer je to te{ko izvodljivio i jer bi se time uskratila magija ~itanja same knjige. A nastranu to, {to osnovno nepoznavanje Gospodara Prstena predstavlja kulturnu i dru{tvenu sramotu, u dana{njem dobu.

No za one koji nisu imali sre}u i ~ast da se upoznaju sa ~udesnim svjetom Tolkienove ma{te, predstavi}emo kratki vodi~ kroz Gospodara Prstema, samo kao podsticaj za putovanje kroz isti.

Gospodar Prstenova - likovi i pojmovi

Srednja zemlja

Mitski prakontinent, na kojem se odvija radnja Gospodara prstena, u tre}em dobu sunca, prvobitno dio mitskog svjeta zemlje zajedno sa Besmrtnim zemljama, da bi se u drugom dobu sunca, nakon propasti Numenora odvojio iz sfere besmrnosti. Iz njega }e se vremenom razviti svjet koji poznajemo.

Gondor i Arnor

Kraljevstava ljudi koje su osnovali potomci Numenorejaca nakon katastrofe. Nalazila su se na sjeveru i zapadu srednje zemlje, Arnor je do`iveo slom u borbi sa Sauronom, mra~nim gospodarem, ali njegova loza kraljeva je pre`ivjela do Aragorna, ~lana dru`ine prstena i potonjeg kralja ponovo ujedinjenih kraljestva. Loza Gondora je is~ezla ali je kraljestvo pre`ivjelo do vremena radnje Gospodara prstena , predstavljaju}i glavnu prepreku Sauronu i njegovim slugama .

Dru`ina prstena

Grupa sastavljena od svih naroda srednje zemlje, odre|ena od savjeta snaga dobra da prati nosioca prstena Froda, u njegovoj misiji uni{tenja prstena. ^inili su je Hobiti: Frodo, Sem, Pipin i Veseli, Ljudi: Aragorn prestolonaslednik i Boromir, sin namjesnika Gondora, Vilovnjak Legolas. patuljak Gimli i ~arobnjak Gandalf .

Prsten mo}i

Najvrednija dragocjenost drugog i tre}eg doba sunca, iskovana od strane Vilovnjaka-kova~a Eredeina, na nagovor Saurona, u drugom dobu sunaca. Predstavljao je prsten neograni~ene ma|ijske mo}i i najmo}nijeg od svih prstenova koje su vilovanjaci napravili. Sauron ga je iskovao, da zapovijeda ostalima, imao je mo}: zapovijedanja, gospodarenja, nevidljivosti i kvarenja svakog koga je nosio. Nakon prvog Sauronovog pada nosio ga je Izuldur, kralj Gondora i Arnora, nakon ~ije smrti je izgubljen ,do Rata za prsten, u tre}em dobu

Sauron -Gospodar prstena

Sauron ili mra~ni gospodar, prvobitno je bio majar i sluga Morgota mra~nog gospodara, nakon ~ijeg je pada, postao njegov naslednik. Zapovjednik sila mraka i krivac za sve ratove i zla drugog i tre}eg doba sunca, Zakleti neprijatelj vilovanjaka i ljudi potomaka Numenora. Gospodar Mordora- zemlje sjenki i prvobitni vlasnik Prstena, koji je izgubio nakon svoga pada krajem drugog doba. Predvodnik; utvara prstena, orka, divova, ljudi pod njegovim uticajem, u ratovima sa snagama dobra. U Gospodaru Prstena, predstavljen u vidu zlog oka, zbog neimanja prstena li{en fizi~kog izgleda.

Vilovnjaci

Prva rasa nastala na zemlji, izuzetne ljepote i mudrosti, besmrtana i neumorna. Stvoritelji jezika i najve}ih dragocjenosti u Srednjoj zemlji, predvodnici u ratovima sa Morgotom i Sauronom, njihova mo} je u opadanju na srednjoj zemlji, i te`e za odlaskom u besmrtne zemlje gdje `ivi ve}ina njihove rase. Dijele se u tri naroda: Vanjare, Noldore i Sindare.

Ljudi

Ili Edaini, su druga rasa, kratkog vjeka , skloni bolestima i propadanju. Imaju dar ili kob smrtnosti. Nestalni su i povodljivi, jedni su po{tovaoci sila Ainura, dok su se drugi okrenuli mra~nom gospodaru. No ipak su bili najve}i saveznici vilovnjaka i me|u najzaslu`enim za padove mra~nih gospodara. Nihova mo} na Srednjoj zemlji je u rastu i nasledili su Vilovnjake, ~etvrto doba je doba ljudi.

Patuljci

Posebna rasa, stvorena od streane Valara Auela. Niskog rasta i postojana, velike snage i vje{tine u zanatima i rudarstvu. Na strani su Sila ainura i protivnici Sauroma. Mana im je prijeka narav i sklonost ka gomilanju zlata i ostalih dragocjenosti.

Hobiti

Patuljasta rasa, ljudskog porijekla, neprimjetna i tiha do tre}eg doba, kad su odigrali glavnu ulogu u pronala`enju i uni{tenju glavnog prstena.Dobri~ine. skloni veselju hrani i pi}u, `ive u zemlji zvanoj Okrug, nastanjuju}i rupe u zemlji i nisu skloni ratu i konfliktima, iako znaju biti ~vrsti kad treba.

Gandalf

Pripadnik reda ~arobnjaka, vjerovatno majar poslat iz besmrtnih zemalja, da pomogne u borbi protiv Saurona, organizator i predvodnik u toj borbi, osniva~ i vo|a dru`ine prstena, i klju~na li~nost u misiji uni{tenja prstena i pobjedi nad Suronom.

Golum

Hobit iz drugog doba, pronalaza~ prstena nakon Izuldorove pogibije. Njegov nosilac tokom hiljdu godina, un{ten od strane istog: fizi~ki i psihi~ki, pretvoren u jadno i bijedno bi}e, koje se krilo ispod planina u strahu da neko do|e po njegov prstem. Gdje ga je slu~ajno na{ao hobit Bilbo Bagins, pronalaza~ prstena i stric Froda Baginsa, nosioca prstena, u ratu prstena.

Odigrao va`nu ulogu misiji Dru`ine Prstena i njegovm uni{tenju, iako ne svojom voljom.

Eru

Vrhovni stvoritelj i gospodar univerzuma. Bo`anska sila i otac Ainura i majara.

Ainuri(Valari)

Bo`anske sile i gospdari Srednje i Besmrtne zemlje.Oli~eni su u fizi~kom smislu i upravljaju prirodnim sliama. @ive u Valinoru(besmrtnoj zemlji) i rijetko se direktno mije{aju u stvari Srednje zemlje. Jedini zao Valar je Morgot, koji je zbog svojih djela ba~en u vje~nu prazninu.

Majari

Bo`anske sile ni`eg reda i pomo}nici valara. Ve}ina ih i je na strani dobra, iako je neke zaveo i iskvario Morgot, od kojih je najpoznatiji Sauron njegov glavni sluga i naslednik.

Aragorn

Naslednik i kralj ponovo ujedinjenih kraljevstva ljudi na srednjoj zemlji. Potomak Izuldura i kraljeva Numenora, te pomije{anih loza Vilovnjaka i Ljudi, sa najboljim osobinama jednih i drugi. Jedan od predvodnika dru`ine prstena i glavnih pobjednika Saurona.Osniva~ i za~etnik kraljevske loze Telekontara, koja je vladala u ~etvrtom dobu Sunca.

Aurena

Vilovnja~ka princeza, k}erka Elronda poluvilenjaka. Najve}a ljepotica svoga doba , vjerenica i `ena kralja Aragorna. Izabrala njegovu ljubav i smrtnost.

Bilbo i Frodo Bagins

Hobiti, najve}i heroji u pobjedi nad Suronom. Bilbo kao pronalaza~ prstena i njegvom otimanju od Goluma a Frodo kao njegov nosilac u misiji njegovog uni{tenja i pobjedi Saurona. Nakon rata i pobjede oti{li su, zbog svojih zasluga u Besmrtne zemlje.

Sem, Pipin i Veseli

Hobiti, prijatelji i pratioci Froda u njegovoj misiji, Svaki za sebe su odigrali va`nu ulogu u ratu za prsten, iskazav{i veliku hrabrost i po`rtvanovanost.

Mordor

Mordor ili zemlja sjenki, Sauronovo kraljevstvo na srednjoj zemlji, sa svih strana okru`eno neprolaznim planinama i tvr|avama. Tu se nalazila i njegova prestolnica Barad Dur, crna kula i njegova kova~nica na Planini Usuda, krajnjem odredi{tu nosioca prstena i mjestu gdje je prsten iskovan i uni{ten. U mitologiji srednje zemlje kraljevstvo najve}eg zla.

Morija

Najdrevnije i najmo}nije kraljevstvo patuljaka, smje{teno pod Maglenim planinama.Mjesto nevi|ene ljepote i bogastva, propalo je kad su patuljci u rudarenju, probudili Balroga, jednog od Morgotovih demona, izazivaju}i svoju propast. U doba kad je dru`ina prstena pro{la kroz njega, mra~no i razru{eno mjesto, puno orka i drugih sila mraka.

Lotlorijen

Najljep{e kraljevstvo vilovnjaka u srednjoj zemlji. Pod vla{}u i za{titom Gospodarice Galadrijele, najmo}nijeg vilovnjaka ttog doba , na Srednjoj zemlji. U njemu je Dru`ini prstena, pru`ena za{tita i pomo}, na njihovom putu.

Utvare prstena

Sauronove glavne sluge, utvare ljudi podlegle mo}i prstena, bez svoje volje i izvr{ioci svih zamisli svoga gospodara. Glavni i najopasniji protivnici dru`ini prstena u njihovom pohodu.Bilo ih je devet i svi su uni{teni u Sauronovom padu.

Orci

Iskrivljena i parodirana rasa vilovnjaka, stvorena od strane Morgota, ~ine je zla i ru`na bi}a, glavna vojska Mra~nih gospodara i osnova njihovih vojski. Nihova mo} i snaga je skr{ena nestankom njihovih gospodara.

Saurman

Pripadnik reda ~arobnjaka, potpao je pod Sauronovu mo} i stao je na stranu zla u Ratu za prsten. Gdje je pora`en i uni{ten zauvijek, nakon mnogih zlodjela koje je u~inio.

Boromir i Faramir

Bra}a, sinovi namjesnika Gondora. Boromir je bio ~lan dru`ine i nakratko je podlegao mo}i prstena, poku{av{i da ga otme od Froda, no iskupio se svojom pogibijom u poku{aju da za{titi Hobite od orka. Farmir je priznao zakonitog kralja i mnogo u~inio za pobjedu nad Sauronom.

Rohan i Rohanci

Kraljevstvo ljudi i pleme vje{tih konjanika, najva`niji saveznici Gondora i klju~ni ~inioci u bici za Gondor , na ~elu sa svojim kraljem Teodenom i njegovim naslednikom Jomerom.

Za sve ostale informacije najbolje {tivo je: Silmarlion, posthumno objavljeni tekstovi Tolkina o mitologiji srednje zemlje, te radovi Dejvida Deja pasioniranog istra`iva~a Tolkinovog opusa. Naravno, do filma!

Branislav Predojević